Bršljan (Hedera helix) je zimzelena drvenasta biljka penjačica iz porodice Araliaceae. Ova penjačica naraste 20-30 m u visinu na za nju prikladnim mjestima, kao što su drveća, klifovi i zidovi. Javlja se na vlažnim i humusnim zemljištima, ali dobro podnosi i kamenita i vapnenasta tla, voli vlažan zrak. Odlikuje se kožastim zimzelenim listovima koji na jednoj biljci mogu doći u više različitih oblika. Listovi mogu biti zeleni ili prošarani kremastobijelim ili srebrenastim prugama, a dugi su 50-100 mm. Srcolikog su varijabilnog oblika i spiralno raspoređeni. Spiralno su raspoređeni po stabljici koja se pomoću zračnog korijenja penje i prihvati za podlogu.
Cvijeta od kraja ljeta do kasne jeseni, točnije od kolovoza do listopada. Cvjetovi su bijelozelene boje. Plod su tamnoplave bobice promjera 6-8 mm. Plodovima bršljana hrane se mnoge ptice, pa one tako rasprostranjuju njihove sjemenke. U svakom plodu se nalazi 1-5 sjemenki. Svi dijelovi bršljana su gorkog okusa i otrovni, a ljekovitost i otrovnost biljke potječe od saponizidnih materija.
Bršljan može doživjeti i do nekoliko stotina godina starosti, ima vrlo spor prirast.
Prilikom prorjeđivanja sklopa, i jačih zahvata u šumskim sastojinama primjećeno je sve češća pojava ove biljke. U suštini bršljan nije parazitska biljka, te ne šteti stablima domaćina na taj način kao neke druge parazitske biljke, međugtim bršljan na stabla domaćina djeluje mehaničkom silom, te ukoliko je stablo jako zahvaćeno ovom biljkom može doći do savijanja grana. Bršljan negativno djeluje blokirajući sunčevu svjetlost, koja je neophodna stablu u procesu fotosinteze. Bršljan može dodatno otežati granu drveta, izlažući je većem riziku da se slomi u oluji. S vremenom, invazija bršljana oslabi drvo, čineći ga pogodnim za infrkciju različitim štetnim insekatima i gljivama.
FARMACEUTSKA INDUSTRIJA INTENZIVNO ISTRAŽUJE BRŠLJAN
Ne treba zaboraviti i činjenicu da je bršljan od davnina zbog prisustva saponizidih materija, korišten u liječenju respiratornih oboljenja. I danas je gotovo neizostavan usvim sirupima I lijekovima koji pospješuju iskašljavanje i sazrijevanje kašlja, te je sve veća zainteresovanost farmaceutske industrije za ovom biljkom. Postoje mnogi otkupni centri koji otkupljuju suvi ili sviježi bršljan, a to predstavlja jeden dodatni izvor prihoda za dosta stanovništva ruralnih krajeva.
Iz ova dva navedena razloga jasno se može zaključiti da je neophodno vršiti kontrolu rasprostrenjenosti bršljana. Ranije se to radilo prolaskom terena i bilježenjem stabala zaraženih ovom biljkom, ili sakupljanjem bršljana sa zaraženih stabala koja se uoče u tom prolasku terenom.
Danas je moguće jasno locirati sva stabla na kojima se nalazi bršljan upotrebom dronova opremljenih različitim snzorima.
Slika: Istraživano područje
Detekcija bršljana ostvarena je kroz GIS alate i AI algoritme, analizirajući obimne prostorne podatke za identifikaciju i mapiranje bršljana. Python se koristio za treniranje AI modela, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti i bogatim bibliotekama za mašinsko učenje.
Slika: Stabla na kojima je detektovan bršljan
Moguće je izvršiti transformaciju koordinata stabala u fajl koji podržavaju GPS uređaji te se kao takve mogu koristiti direktno na ternu. U ovom slučaju koordinate su korišćene za kontrolu dobijenih rezultata, gdje smo se uvjerili da se na 100% detektovanih stabala, razvijenom metodologijom , nalazi bršljan.
Slika: Verifikacija rezultata razvijene metodologije
ZAKLJUČAK
Primjenom dronova moguće je precizno odrediti koordinate svakog stabla zaraženog bršljanom. Ovo nam može pomoći kod boljeg razumjevanja ekologije i rasprostrnjenosti ove vrste, kao i boljeg planiranja prilikom sakupljanja bršljana u komercijalne svhrhe. Razvijenom metodologijom značajno se štede kako materijalni tako i ljudski resursi, pogotovo kada se uzme u obzir norma za kvaliteno snimanje dronom od 2,5ha za 10 min.
Izvor:
ForestryTech 