Postoji mnogo ljudi koji se zanimaju za daljinsku detekciju, a nisu sigurni odakle početi, koje softvere koristiti i kako izdvojiti pojedine informacije iz satelickih snimaka. Za sve entuzijaste koji žele da razviju svoje znanje i vještine iz ove oblasti predstavljam RUS- Copernicus platformu.

RUS Copernicus platforma predstavlja odgovor na poziv Evropske komisije iz 2016. godine da se razvije online platforma za slobodan pristup kako bi se popularizovalo prihvaćanje podataka iz programa Copernicus i podržavala povećana istraživanja i razvojne aktivnosti. RUS je otvoren za javnost 2017. godine i ostace aktivan 3 godine, sa mogućim produženjem  na još dvije godine.

Osnovna ideja ove platforme je da svaki prijavljeni korisnik ima pravo da zatrži pristup RUS virtuelnoj mašini. Nakon što popuni zahtijev i pošalje ga na mejl, korisniku se najkasnije u roku od 2 dana javlja neko iz korisničkog servisa i traži dodatne informacije o tipu projekta, za koji vam treba virtuelna mašina. Ovo se radi, kako bi RUS tim bio siguran kou konfiguraciju virtualne mašine će vam dodjeliti. Trenutno su na raspolaganju A, B i C nivo virtualne mašine. Nivo A obuhvata: procesor od 1-4 jezgra (najčeće 2), i hard disk od 1 Terabajt. Ova virtuelna mašina se može koristiti 3 mjeseca sa mogućnošću produženja na još jedan mjesec. Nivo B obuhvata: procesor od 1-10 jezgara (najčešće 4), i hard disk do 10 terabajta. Ova virtuelna mašina se može koristiti 6 mjeseci. Nivo C obuhvata procesor do 40 jezgara (najčešće 20) i hard disk od 40 terabajta. Nalog za virtuelnu mašinu nivoa C traje isto 6 mjeseci.

Kao što vidimo RUS svojim korisnicima nudi virtuelne mašine velikih performansi, što samo korišćenje i obradu podataka čini veoma brzom i jednostavnom. Virtuelna mašina dolazi sa instaliranim linuks operativnim sistemom i svim potrebnim softverima za nesmetanu obradu podataka. Instalirani softveri zavise od nivoa odobrene virtualne mašine, a neki od softvera koji sdolaze na svim mašinama su: QGIS, SNAP takođe dolazi čitav niz softvera za razvoj aplikacija neki od njih su: Oracle JDK 1.8, Apache Ignite, Eclipse, GCC, CMAKE, Maven, GIT ,Python 2.7/3.5.

Tutorijal o instaliranju virtualne mašine pogledajte ovdje.

Nažalost, od početka 2019. godine, zbog velikog broja zahtjeva I prebukiranosti server, virtualna mašina se ne odobrava rus korisnicima izvan Evropske Unije. Međutim na sajtu RUS-a se mogu naći I brojne druge informacije I zanimljivi tutorijali.

Kako bi vam predstavio svoja iskustva sa RUS virtuelnom mašinom, prikazaću vam mali dio projekta na kojem trenutno radim, riječ je o izradi NDVI vremenskih serija za područje ŠPP “Bosansko-Petrovačko”. Naime analizom je obuhvaćen period od 2 godine. Dakle za  vegetcione periode (od marta do oktobra) za 2017 i 2018. godinu, skinuti su svi dosnupni snimci istraživanog područja. Obrada snimaka je rađena u softveru SNAP a završna vizuelizacija je rađena u softveru QGIS, za statističke podatke korišćen je alat Raster Statistic, pomoću kojeg su izračunate vremenske serije. Finalni rezultat prikazan je na slici:

O ideji i značaju upotrebe NDVI indeksa u šumarstvu pročitajte ranije članke ovog bloga.

Ovaj članak pišem, jer mi se puno kolega obraća sa pitanjem, na koji način se mape šumskoprivrednih područja mogu pripremiti, da bi bile upotrebljive na nekom od GPS uređaja ili mobilnih aplikacija iste namjene.

Danas je u našoj praksi jako popularna mobilna aplikacija Oruxmaps, pa će se ovaj članak bazirati na pripremu karata za upotrebu u pomenutoj aplikaciji. Za sve one koji imaju tradicionalne mape, neophodno ih je skenirati kao sliku i sačuvati u JPG formatu. Sljedeći korak u pripremi mapa jeste njihovo digitalizovanje i georeferenciranje. Karte se mogu georeferencirati u bilo kojem softveru namjenjenom za prostornu manipulaciju podacima, npr GIS, Global Mapper i sl. Međutim najlakši način za georeferenciranje mapa je putem programa Mapc2Mapc.

Ovaj program omogućava korišćenje digitalnih mapa na bilo kojem uređaju. Dakle prvi korak u priremi mape jeste njeno postavljanje u program, ovaj program može da koristi skeniranirane mape u PNG, JPG, TIF, GIF, BMP  obliku. Sljedeći korak je georeferenciranje mape. Za ovaj postupak potrebno je podesiti željeni koordinatni sistem (o transformaciji koordinata iz jednog sistema u drugi pročitajte više ovdje ), pored podešavanje željene projekcije moraju se poznavati minimalno 4 referentne tačke, kojima su pznate koordinate. Nakon unošenja tih tačaka i unošenja njihovih koordinata, pomoću opcije za georeferenciranje mapa se automacki georeferencira. Nakon toga, mapa je digitalizovana, ali da se bez probleema može kristiti na bilo kojem uređaju neophodno ju je konvertovati u željeni oblik. Ovaj proces se pokrece pomocu opcije convet, i rezultat ovog proces je jedan folder sa velikim brojem različitih oblika (ekstenzija) date mape. Neophodn je znati koju ekstenziju koristi vaš uređaj,zatim se ona prebaci na uređaj, u folder sa mapama, i bez problema može dalje da se koristi.

Pomenuti Oruxmaps koristi XML I OMC2 ekstenziju. Međutim u ovaj program se može prebaciti čitav folder sa svim mapama, pošto je Oruxmaps sposoban da automacki izdvoji i učita njemu prepoznatljive mape.

Pored pomenutih oblika, uz pomoc Mapc2Mapc programa karte se mogu konvertovati i u: KMZ, JNX, BSB/KAP GEOTIFF, i mnoge druge.

Tutorijal o georeferenciranju pomoću Mapc2 Mapc možete naći ovdje, a za usavršavanje u upotrebi Oruxmaps aplikacije predlažem vam sjajan priručnik, koji možete pronaći i preuzeti ovdje.

Nadam se da će vam članak pomoći u otklanjanju vaših nedomica prilikom prirpeme mapa za upotrebu u Oruxmaps-u i drugim softverima. Ukoliko imate pitanja, kritika ili komentara pištir u komentare.