Ubrzan razvoj tehnologije dovodi do sve većeg korišćenja mobilnih uređaja. , čija upotreba ubrzano raste, Danas bi bez njih bilo nezamislivo obavljanje poslova koji traže pokretljivost u radu.  Mobilni telefoni se sve češće koriste i u šumarstvu.  Svi mobilni uređaji opremljeni su sa GNSS tehnologijom, bez koje bi poslovi u ovoj grani privrede bili značajno otežani, a prikupljanje prostornih podataka i informacija gotovo nezamislivo.  Često se poteže pitanje preciznosti ovih aplikacija, a u daljem tekstu vam donosimo rezultate istraživanja na ovu temu. Istraživanje je obavljeno na teritoriji Bosne i Hercegovine tako da su rezultati upotrebljivi za područije cijelog Balkana.

Dakle cilj istraživanja je bio da se odredi realna mogućnost upotrebe Mobille Topographer aplikacije, u sektoru šumarstva. Za istraživanje su korićeni telefoni: HTC Desire 816w, LG Nexsus 5 te Sony Xperia, a kao kontrolni uređaj korišćen je GPS uređaj GPS Magellan Triton 400.

Terenska istraživanja su obuhvatila mjerenja na istim tačkama za sva četri uređaja, kako bi se utvrdile razlike između koordinata snimljenih mobilnim uređajima u odnosu na standardni GPS uređaj. Kordinate su snimane 60 sekundi nakon peciznog pozicioniranja koje pruža Mobille Topographer aplikacija.  Jednak broj koordinata sniman je u sastojinskom sklopu i na šumskim goletima, otvorenom području.

Rezultati su pokazali da najveća prosječna odstupanja u odnosu na standardni GPS uređaj ima SONY telefon i to 3,78m, dok najmanje odstupanje ima HTC mobilni telefon od svega 2.1m. Odstupanja su značajno veća u šumskom sklopu nego na otvorenom. Posmatrajući i obrađujući statističke podatke dobija se  utisak velike nepreciznosti, međutim postavlja se pitanje da li je odstupanje od 2 m značajno u šumarstvu, ukoliko se radi o snimanju vlaka, izdvajanju skupina i sličnim svakodnevnim poslovima šumarskih inženjera.  Zaključak je da telefoni koji koriste samo A-GPS sisteme daju najnepreciznije rezultate, dok telefoni sa  A-GPS i GLONASS sistemima daju dosta preciznije rezultate.

Čestitamo kolegi na veoma zanimljivom radu, i očekujemo još dosta zanimljivih informacija u sljedećim istraživanjima…

Za više informacija pročitajte izvorni rad: (OVDJE)

Izvor: Čehić M. (2018): Upotreba mobilne GNSS aplikacije „Mobille Topographer“ u šumarstvu, Naše šume; UDK 528.8:630; 29-37

Postoji mnogo ljudi koji se zanimaju za daljinsku detekciju, a nisu sigurni odakle početi, koje softvere koristiti i kako izdvojiti pojedine informacije iz satelickih snimaka. Za sve entuzijaste koji žele da razviju svoje znanje i vještine iz ove oblasti predstavljam RUS- Copernicus platformu.

RUS Copernicus platforma predstavlja odgovor na poziv Evropske komisije iz 2016. godine da se razvije online platforma za slobodan pristup kako bi se popularizovalo prihvaćanje podataka iz programa Copernicus i podržavala povećana istraživanja i razvojne aktivnosti. RUS je otvoren za javnost 2017. godine i ostace aktivan 3 godine, sa mogućim produženjem  na još dvije godine.

Osnovna ideja ove platforme je da svaki prijavljeni korisnik ima pravo da zatrži pristup RUS virtuelnoj mašini. Nakon što popuni zahtijev i pošalje ga na mejl, korisniku se najkasnije u roku od 2 dana javlja neko iz korisničkog servisa i traži dodatne informacije o tipu projekta, za koji vam treba virtuelna mašina. Ovo se radi, kako bi RUS tim bio siguran kou konfiguraciju virtualne mašine će vam dodjeliti. Trenutno su na raspolaganju A, B i C nivo virtualne mašine. Nivo A obuhvata: procesor od 1-4 jezgra (najčeće 2), i hard disk od 1 Terabajt. Ova virtuelna mašina se može koristiti 3 mjeseca sa mogućnošću produženja na još jedan mjesec. Nivo B obuhvata: procesor od 1-10 jezgara (najčešće 4), i hard disk do 10 terabajta. Ova virtuelna mašina se može koristiti 6 mjeseci. Nivo C obuhvata procesor do 40 jezgara (najčešće 20) i hard disk od 40 terabajta. Nalog za virtuelnu mašinu nivoa C traje isto 6 mjeseci.

Kao što vidimo RUS svojim korisnicima nudi virtuelne mašine velikih performansi, što samo korišćenje i obradu podataka čini veoma brzom i jednostavnom. Virtuelna mašina dolazi sa instaliranim linuks operativnim sistemom i svim potrebnim softverima za nesmetanu obradu podataka. Instalirani softveri zavise od nivoa odobrene virtualne mašine, a neki od softvera koji sdolaze na svim mašinama su: QGIS, SNAP takođe dolazi čitav niz softvera za razvoj aplikacija neki od njih su: Oracle JDK 1.8, Apache Ignite, Eclipse, GCC, CMAKE, Maven, GIT ,Python 2.7/3.5.

Tutorijal o instaliranju virtualne mašine pogledajte ovdje.

Nažalost, od početka 2019. godine, zbog velikog broja zahtjeva I prebukiranosti server, virtualna mašina se ne odobrava rus korisnicima izvan Evropske Unije. Međutim na sajtu RUS-a se mogu naći I brojne druge informacije I zanimljivi tutorijali.

Kako bi vam predstavio svoja iskustva sa RUS virtuelnom mašinom, prikazaću vam mali dio projekta na kojem trenutno radim, riječ je o izradi NDVI vremenskih serija za područje ŠPP “Bosansko-Petrovačko”. Naime analizom je obuhvaćen period od 2 godine. Dakle za  vegetcione periode (od marta do oktobra) za 2017 i 2018. godinu, skinuti su svi dosnupni snimci istraživanog područja. Obrada snimaka je rađena u softveru SNAP a završna vizuelizacija je rađena u softveru QGIS, za statističke podatke korišćen je alat Raster Statistic, pomoću kojeg su izračunate vremenske serije. Finalni rezultat prikazan je na slici:

O ideji i značaju upotrebe NDVI indeksa u šumarstvu pročitajte ranije članke ovog bloga.