Prije nego se upoznamo sa samim pojmom i mogućnostima koje nam NDVI indeks pruža, neophodno se ukratko upoznati sa načinom na koji funkcioniše fotosinetza i ulozi hlorofila u tom procesu. Dakle fotosinteza je proces pomoću kojeg biljke od vode i mineralnih materija uz pomoć sunčeve svjetlosti stvaraju hranu, odnosno organske materije. Glavnu ulogu u procesu fotosinteze ima hlorofil. Najveća koncentracija hlorofila nalazi se u zelenom lišću. Molekule hlorofila intenzivno usvajaju vidljivi dio spektra sunčeve svjetlosti (od 0.4 do 0.7 µm), dok struktura ćelija lista i same molekule hlorofila intenzivno odbija infracrveni dio sunčevog spektra (od 0.7 do 1,1 µm). Prolaskom vegetacionog perioda u biljci se povećava koncentracija drugih pigmenata, kao što su karoteni i karotenoidi, ovi molekuli intenzivnije usvajaju infracrveni dio svjetlosnog spektra.
Razvojem programa za daljinsku detekciju i satelitsko osmatranje vegetacije došlo se do zaključka da se ove osobine hlorofila mogu iskoristiti prilikom analize stanja vegetacije. Istraživači koji su radili na ovoj studiji su PhD student Donald Deering i njegov mentor Dr. Robert Haas. Prilikom rada na ovom projektu pomoć im je pružio i matematičar Dr. John Schell. Oni su ovaj indeks nazvali „Indeks vegetacije“ kasnijim radovima i istraživanjima nastao je „Normalizovani indeks vegetacije“ NDVI indeks.

Formula za računanje ovog indeksa je:
NDVI = (NIR — Red)/(NIR + Red)
NIR – infracrveni dio spektra
Red – vidljivi crveni dio spektra
Vrijednosti NDVI indeksa se mogu kretati od 1 do 0. Moguće su i negativne vrijednosti ovog indeksa (do -1), ukoliko se radi o dubokim hladnim vodenim površinama. Što je veća vrijednost NDVI indeksa to jasno ukazuje na dobro stanje i veliku gustinu biljnog pokrivača.
U šumarstvu se ovaj indeks može koristiti za praćenje stanja vegetacije. Pomoću njega moguće je otkriti na kojim područjima se šuma intenzivno suši ili se stabla nalaze u stanju ozbiljnog stresa. Da bi se u ove svrhe mogao koristiti NDVI indeks neophodno je koristiti satelitske snimke za približno isto vrijeme u vegetacionom periodu. Problem oko neujednačenosti datuma satelitskih snimaka najizraženiji je ukoliko se radi snimanje mješovitih lišćarsko-četinarskih šuma.
Da biste saznali više o načinu upotrebe NDVI indeksa i obrade satelitskih snimaka, pratite naše naredne objave.
Za više informacija kontaktirajte nas putem facebook stranice ForestryTech
1 мишљење на Šta je NDVI indeks i kako se može koristiti u šumarstvu